Samo u Americi: elektronske cigarete  

Te cigarete, uglavnom proizvedene u Kini, prvi put su se pojavile u Americi pre par godina i više nisu novost. Puši ih oko pola miliona Amerikanaca, među njima mnogi od onih koji pokušavaju da se odviknu od duvana. Federalna vlada, koja strogo kontroliše proizvodnju i prodaju duvanskih proizvoda, želela bi da preuzme kontrolu i nad elektronskim cigaretama, ali se njihovi proizvođači žestoko opiru.

Elektronske cigarete izgledaju kao obične cigarete. Čak imaju i nešto što liči na filter. Kada pušač snažno povuče dim, baterija momentalno zagreje komoru punu vode, nikotina i jedne hemikalije, koja daje blago slatkast ukus, a zatim aktivira raspršivač. Ali pušenje elektronske cigarete nije pušenje u pravom smislu. Nema rimarnog niti sekundarnog dima i nema pikavaca na podu. Nema ni potrebe za šibicom ili upaljačem. Dok je uključena, na njenom vrhu se vidi prigušeno crvenkasto elektronsko svetlo. Tehnički gledano, uživanje u njima ne predstavlja kršenje propisa o zabrani pušenja na javnom mestima.

Trgovinsko udruženje koje podržava proizvođače elektronskih cigareta pred američkim sudovima procenjuje da komplet takvih cigareta, koji košta malo manje od sto dolara, može bivšem pušaču koji je pušio dve pakle dnevno da potraje deset dana.

Proizvođači ovih, takozvanih i-cigareta, priznaju da njihovi uređaji ne podstiču korisnike da prestanu da puše, iako mnogi pušači tvrde da su im pomogle da prestanu ili smanje pušenje. Međutim, nekoliko država, kao i federalna Administracija za kontrolu hrane i lekova, insistiraju da je nikotin nikotin, da izaziva zavisnost i da bi i i-cigarete trebalo staviti pod strogu kontrolu.

Izvor: VOA

Vakcina protiv zavisnosti od duvana 

Vašington -- Multinacionalni farmaceutski gigant sa sedištem u Britaniji, "Glakso Smit Klajn", razvio je vakcinu protiv nikotinske zavisnosti, prenose medji.

Vakcina "Nikvaks" je u završnoj fazi ispitivanja na ljudima i mogla bi uskoro da bude odobrena u SAD, preneo je francuski dnevnik "Figaro". Nikotin, u kombinaciji sa drugim sastojcima cigareta, stvara zavisnost koju pojedini naučnici porede čak i sa heroinskom. 

 Izvor: Tanjug  

Lažni Camel vlada njemačkim ilegalnim tržištem cigareta 
 
Na listi najprodavanijih cigareta u Njemačkoj nalazi se marka koja službeno ne postoji. To samo govori o obujmu ilegalne trgovine cigaretama u Njemačkoj. Tržištem vladaju mafije iz Rusije, Kine, Vijetnama...

Na prvi pogled kutija cigareta izgleda kao popularni Camel: žuta podloga, tamni natpis, životinjski motiv. No, na drugi pogled shvatite da se ne radi o devi nego o jarcu i da se cigareta ne zove Camel nego Jin Ling.

Marka koja se ne može naći u kioscima ili prodavaonicama nego u blizini kioska i prodavaonica. Jer gdje god se legalno prodaje duhan i duhanski proizvodi i trgovci ilegalnih šteka, onih bez poreznih markica, nisu daleko.

Kineska, ruska, vijetnamska i ostale mafije

Procjene su, kao i uvijek kad se radi o krijumčarenoj robi, nesigurne. Vlasti govore o pet milijardi cigareta marke Jin Ling koje svake godine dospiju u Europsku uniju. Glavno tržište su Njemačka i Velika Britanija, zemlje članice s najvišim duhanskim porezima. Svega jedan posto od te količine završava u rukama carinskih službi koje danonoćno patroliraju njemačkim autocestama i gradskim središtima.

U mreži carinskih službenika završavaju sitne ribe, uglavnom Vijetnamci. Ova nacionalna skupina je nakon raspada DDR, kuda su dolazili kao socijalistička braća i gastarbajteri, nakon pada Berlinskog zida ostavljena na milost i nemilost surovom kapitalizmu i jedini izlaz je nađen u preuzimanju logističkog dijela raspačavanje ilegalnih cigareta krajnjem potrošaču.

I to s takvim uspjehom da je u Berlinu, koji je i neslavna njemačka metropola duhanskog šverca, u međuvremenu svaka treća popušena cigareta marke Jin Ling. Na razini Njemačke ova "nepostojeća" marka se nalazi na devetom mjestu najomiljenijih cigareta. I to bez ikakve reklame.

"Camel s jarcem" iz Kalinjingrada

Iako se po nazivu ne bi tako moglo reći, Jin Ling dolazi iz ruske baltičke enklave Kalinjingrada. Tamo se Jin Ling potpuno legalno proizvodi u tvornicama na rubu grada. No, za razliku od neocarinjenih pravih Camela i Marlbora od kojih na ilegalnom tržištiu završi neznatna količina, Jin Ling Rusi proizvode isključivo za europsko crno tržište.

Nije ni čudo ako se u obzir uzme procjena njemačkih carinika po kojoj je po jednom tegljaču s prikolicom moguća zarada i do 900 000 eura. Jedna šteka u tvornici u Kalinjingradu naručitelja stoji 1,60 eura. Istih 10 kutija Jin Linga u Berlinu mijenja vlasnika za 20 eura pa je stoga jasan i obim zarade. Gdje se ilegalnim putem zarađuje ovakva količina novca tu ima i žrtava. Samo je u prvoj polovici prošle godine 19 osoba u Kalinjingradu poginulo u ubojstvima vezanima uz krijumčarenje cigareta.

Cijena važnija od zdravlja

Njemački carinici već godinama vode bezuspješnu bitku protiv krijumčara. "U međuvremenu ispred teretnjaka koji prevozi cigarete vozi izvidnica koja putem mobitela upozorava na kontrole", žali se carinik Norbert Riedel. On stoga traži da se na autoceste uvedu civilne ophodnje kako carnici ne bi odmah bili uočeni.

No, toliko dugo dok je jedna šteka Jin Linga više nego dvostruko jeftinija od legalnih marki, kupaca na europskom tržištu će biti dovoljno. To neće promijeniti niti upozorenja stručnjaka da konzumacijom Jin Linga pušači igraju "ruski rulet" jer ovaj proizvod ne podliježe zdravstvenim i inim kontrolama koje su pravilo kod legalnih i etabliranih marki.

Autor: ARD/Der Spiegel/N. Kreizer

Odg. ur.: S. Matić